HR Hrvatski (HR)
#
Osnove računanja ugljikohidrata
1 kolovoza, 2021 / Prehrana / Tip 1 / Tip 2

Osnove računanja ugljikohidrata

10 min čitanja

Najvažniji faktor koji utječe na šećer u krvi je hrana. Koliko hrane pojedemo i što pojedemo. Hrana utječe na količinu inzulina koje tijelo luči ili na količinu inzulina koji DM1 moraju uzeti injekcijama. Ako inzulin i hrana nisu u ravnoteži, imat ćemo povišen ili snižen nivo šećera u krvi.

U hrani pak koju pojedemo, najveći utjecaj na razinu šećera u krvi imaju ugljikohidrati. Neke skupine namirnica imaju više, neke manje, a neke nemaju UH uopće. Često se vode debate o tome dal je dobro jesti manje ili više ugljikohidrata, a zapravo ne znamo što točno znači “manje”, a što “više”. Ako izračunamo koliko UH svako od nas dnevno pojede moći će bolje zaključiti jede li puno, malo ili jako puno.   

Osnovna jedinica za računanje ugljikohidrata je 15 g ugljikohidrata. Za početak možemo i zaokruživati sve što pojedemo na 15, 30, 45, 60 po obroku. Ne zamarati se na primjer time što tanja šnita kruha ima možda 13 grama, a deblja šnita kruha 18 g ugljikohidrata. Zaokružimo ih na 15.  

15 g UH ima žlica bijelog šećera ili 3 vrećice šećera za kavu. Sljedeći put kad sjednete na kavu obratite pažnju na vrećicu šećera za kavu, većinom na njima piše “neto 5 g”. Znači tri vrećice imaju 15 g šećera, a šećer je u cijelosti ugljikohidrat, dakle imaju i 15 g ugljikohidrata. U svakom ručku koji pojedemo možemo izračunati koliko “vrećica šećera” smo pojeli.

Količina inzulina se također određuje u odnosu prema 15 g UH. Osobe koje uzimaju inzulin iz injekcije (pena) često računaju da im treba na primjer 2 jedinice inzulina za svakih 15 g UH. Izračunaju ukupnu količinu UH u obroku da bi mogli uzeti dobru dozu inzulina. Osobe kojima njihovo tijelo proizvodi inzulin, naravno ne moraju ništa računati jer to njihov organizam odradi. Ali svejedno mnogi izračunaju UH da bi znali dal su otprilike pojeli količinu UH koliko su si odredili i da nisu pretjerali.  

Sve namirnice možemo ugrubo svrstati u jednu od tri grupe 1) bjelančevine 2) masti 3) ugljikohidrati. Kao primjer navodimo kratku tabelu u kojoj su bjelančevine označene plavom bojom, masti žutom i ugljikohidrati crvenom bojom, a sve namirnice u količini od 100 g da bismo ih mogli usporediti.  

Iz ove tablice možemo iščitati da mlijeko ima podjednaku količinu bjelančevina, masti i ugljikohidrata. Kruh isto ima svega, al definitivno najviše UH, jabuka nema bjelančevina, ni masti, ona je samo UH. Janjetina, jaje i srdela imaju 0 ugljikohidrata. Svinjska mast je gotovo isključivo masnoća, kao što bismo mogli i pretpostaviti, dok je na primjer iznenađujuće da orasi od svih makronutrijenata najviše imaju masti.  

 

Ovo je prikaz količine UH na 100g neke namirnice. Ovakav prikaz nam pomaže da usporedimo i identificiramo namirnice koje imaju značajan udio UH i na koje moramo više obratiti pažnju. Znači npr. jaja i srdelu možemo zanemariti, na kruh i jabuku će trebati obratiti pažnju.  

Ako želimo točno znati koliko npr. orasi u našoj zdjelici imaju UH, izvagat ćemo orahe i onda pomnožiti s količinom UH na 100 g. 

Kod procjene obroka lakši je obrnuti princip. Bazirati se na 15 g UH i naučiti koliko neke hrane možemo pojesti, a da to bude 15 g UH. Nije slučajno odabrano baš 15 g UH, to je za mnoge namirnice baš praktična veličina, tako baš 15 g imaju npr. jedna jabuka, jedna šnita kruha i jedna žlica riže.

Andrijana Buklijas Skeledzija PROČITAJTE VIŠE članaka ovog autora
PROČITAJTE VIŠE
#Vi ste
#Kategorije
Newsletter